Masne kiseline – Omega Ulja
Sve masnoće nisu stvorene jednakima. Istraživanja su pokazala da postoji vrsta masnoća koja uobičaejno ne pripada onoj vrsti masnoće koje konzumiramo a koja je važna. Postoje četiri osnovna tipa masnoća koje telo uzima iz hrane: holesterol, zasićene masnoće, nezasićene masnoće, mononezasićene masnoće i višestruko nezasićene esencijalne masne kiseline. Višestruko nezaisćene masne kiseline su one koje telo koristi kako bi se izgradilo. Naročito loša peta grupa masti su one koje je sam čovek napravio, hidrogenizovane trans-masti koje se nalaze doslovno u svoj prerađenoj hrani koja sadrži masti za kuvanje ili ulja
Hrana životinjskog porekla uglavno sadrži zasićene masnoće. Mnoge masnoće koje su dobijene iz biljaka su nezasićene masnoće. Zasićene masnoće između ostalih stvari povećavaju javljanje hroničnih bolesti, upala, srčanih oboljenja i udara. Nezasićene masnoće s druge strane ne samo da isceljuju telo već ga štite od bolesti i suzbijaju upale i infekcije.
Grupe masnoća:
· Zasićene masnoće: Čvrste na sobnoj temperaturi. Nalaze se u mastima, mlečnim proizvodima i izvesnim biljnim uljima kao što su palmino i kokosovo ulje.
· Trans masti: Čvrste na sobnoj temperaturi. Obrađene masnoće koje se ne nalaze u prirodi koje se koriste da se prave masti za kuvanje sa dugim rokom trajanja kao što su (Krisko – vrsta 100% biljne masti – nije isto što i margarin), fast-food pomfrit, mnogi tipovi margarina i komercijalno pecivo kao što su krofne i kolači.
· Mononezasićene masnoće: Tečne na sobnoj temperaturi. Uključuju maslinovo ulje, kikirikijevo ulje i kanola ulje. Takođe su otkrivene i u kikirikiju, indijskom orahu mnogim drugim kuštunjavcima kao i u avokadu.
· Višestruko nezasićene masnoće: Tečne na sobnoj temperaturi. Uključuju biljna ulja, kao što su kukuruzno i sojino ulje. Takođe su nađeni u semenju, mahunarkama, celozrnim cerealijam (whole grain) i masnoj ribi kao što je losos i tuna. Omega-3 masne kiseline i omeg-6 masne kiseline su višestruko nezasićene masnoće. Prva je nađena u masnoj hladno-vodnoj ribi, orahu, lanenom semenu, pšeničnoj travi i kanola ulju; druga je nađena u kukuruzu, šafraniki, suncokretu i sojinom ulju.
Šta su masne kiseline?
Masnoće i ulja u jelima su sačinjene od osnovnih celina nazvanih masne kiseline. Ulja i masnoće koje ljudi jedu su skoro uvek mešavina 3 vrste masnih kiselina – mononezasićene, višestruko nezasićene ili zasićene masnoće, od koji je jedan tip preovlađavajući. Dva specifična tipa višestruko nezasićenih masnih kiselina, linolinska (omega 6) i alfa-linolinska (omega 3), su nazvane esencijalne masne kiseline (EFA). Ona se moraju nalaziti u ishrani u odgovarajućoj količini stoga što su one doslovno esencijalne za život i zdravlje. Sedam kritičnih funkcija esencijalnih masnoća su:
- Razvijanje i održavanje sive materije u mozgu
- Dostizanje optimalnog rasta
- Održavanje integriteta ćelijskih membrana
- Održavanje kože zdravom
- Pravilan razvoj vida
- Održavanje nervnog sistema zdravim
- Regulacija krvnog pritiska, zgrušavanja krvi i odgovor tela na upale
Omega-9, Oleinska Kiselina
Jedan od najboljih tipova masnoća je oleinska kiselina (Omega-9). Omega 9, mononezasićeno ulje (MUFA), nije esencijalna masna kiseline jer je telo može sitetisati iz drugih hranljivih sastojaka koje konzumiramo. Prirodno je prisutna u većoj količini od ijedne masne kiseline. Oleinska kiselina je glavna masnoća u maslinovom ulju. Maslinovo ulje ja jako dobro znano zbog svojih zdravstvenih benefita, osim toga nauka je jasno povezala oleinsku kiselinu sa snižavanjem kardiovaskularnih rizika, snižavanjem nivoa holesterola i glukoze u krvi. Maslinovo ulje je otprilike 75%-tno oleinska kiselina. Moringa oleifera se veoma prilbižava jer ima 73% oleinske kiseline. (Oleifera je latinsko ime koje znači – koja sadrži ulje). Oleinska kiseline obuhvata oko 55% Kanolinog i oko 20% suncokretovog ulja. Studije ukazuju na to da u zemljama u kojima preovladava gojaznost upravo taj prelazak sa MUFA (kao što je maslinovo ulje) na PUFA (biljna ulja) izgleda da je izrazito povezan sa rizikom od gojaznosti.
EFA
EFA-e pripadaju klasi masnih kiselina nazvanim višestruko nezasićene masne kiseline (PUFA). Nezasićene masnoće, Omega 3 (alffa-linolinska kiselina) i Omega 6 (linolinska kiselina) se smatraju Esencijalnim Masnim Kiselinama (EFA) jer su one neophodne za održavanje života. Poput esencijalnih amino kiselina, one ne mogu biti proizvedene od strane tela te stoga moraju biti unete putem hrane. Osim što obezbeđuju energiju, Esencijalne Masne Kiseline su deo strukture svake ćelije u telu. Zajedno, omega-3 i omega-6 masna kiselina igraju ključnu ulogu u funkcionisanju mozga a isto tako i u normalnom rastu i razvoju.
Omega 6, Linolinska Kiselina
Kada su u pitanju masne kiseline – čini se da je važna ravnoteža. Ljudska bića su se razvila na ishrani koja je bila u odnosu omega-6 prema omega-3 esencijalnim masnim kiselinama (EFA) približno 1:1. U Zapadnoj ishrani u potpunosti nedostaje omega-3 masna kiselina dok ista ima prekomernu količinu omega-6 masne kiseline sa odnosom koji je 15:1 – 17:1.
U današnjem svetu, cerealije – uglavnom pšenica, kukuruz i pirinač – preovlađuju, što vodi do relativnog nedostatka omega 3 masnoćama u poređenju sa omega 6 masnoćama. Ova neravnoteža je još pogoršava sa konzumiranjem mesa životinja koje su intenzivno odgajane na zrnastoj hrani relativno bogatoj omega-6 masnoćama namesto sa divljim biljkama sa visokim sadržajem omega-3 masnoća. Čak i odgajana riba sadrži manju količinu omega 3 od one koja živi u divljini. Široko korišćenje višestruko nezasićenih ulja (linolinska kiselina je glavna višestruko nezasićena kisleina u biljnim uljima) pogoršava neravnotežni odnos.
Istraživanja pokazuju da ispravan odnos Omega-6 i Omega-3 masnih kiselina jeste ključni faktor za sprečavanje mnogih savremenih hroničnih oboljenja uključujući srčana oboljenja, srčanu aritmiju, visoki krvni pritisak, neke vrste kancera, degeneracije makule (srednjeg dela mrežnjače), upala i auto-imunih oboljenja. Dovođenje masnoća u ispravan odnos bi zapravo moglo otkloniti ova oboljenja, jer pravi balans omega-6 i omega-3 masnih kiselina omogućava telu da smanji upale, snizi krvni pritisak, spreči nepravilan ritam srca i promoviše zdravi tok krvi. Za zdravu ravnotežu, važno je da ovaj odnos bude manji od 5:1.
Omega 3, Alfa-linolinska kiselina
Preko 2000 naučnih studija je očigledno pokazalo da je široki opseg zdravstvenih problema povezan sa manjkom omega-3. Američka ishrana je skoro u potpunosti lišena Omega 3-ja budući da imamo samo nekoliko izvora Omega 3, sem izvesnih tipova ribe. Zapravo, istraživači veruju da 60% Amerikanaca ima nedovoljno Omea-3 masnih kiselina, a oko 20% ga ima toliko malo da test metodi nisu čak ni uspeli da ga detektuju u njihovoj krvi.
Kao što su mišići sačinjeni od proteina a kosti od kalcijuma, ljudski mozak je više od 60% strukturalno masnoća. Ali naš mozak nije sačinjen od tek tamo neke masnoće. To mora biti naročita vrsta masnoće, i mi više ne jedemo tu vrstu masnoće kao što smo nekada činili. Umesto toga, jedomo trans-masti, koje je stvorio čovek, i prekomernu količinu zasićenih masnoća i biljnih ulja koji svi remeta nastojanja našeg tela da iskoristi ono malo Omega-3 masnoća koje dobija.
Studija Perdju Univerziteta je pokazala da za decu sa malim količinama Omega-3 esencijalnih masnih kiselina postoji značajno veća verovatnoća da će biti hiperaktivna, imati problema sa učenjem i ispoljiti probleme u ponašanju. Prema Dr. Džozefu Merkoli, nedostatak Omega-3 je takođe povezan sa mnogim stanjima uključujući sledeće: alergije, artritis, kancer, ekceme, dijabetes, depresiju, disleksiju (nesposobnost čitanja) srčane probleme, upalna oboljenja, probleme sa paćenjem i nasilnost.
Ovo je izvod iz članka
Tamna strana dobrih masnoća
By Dean Ornish, M.D.
……”Omega-3 masne kiseline su nađene u slatkovodnoj ribi (skuši, haringi, lososu, pastrmki, sardini i albakon tuni) a isto tako i u uljima od kanole, soje, lanenog semena i oraha. (Nasuprot njima, maslinovo ulje ne sadrži veću količinu omega-3 masnih kiselina). U manjim količinama, one se nalaze u tamnozelenom lisnatom povrću kao što je kelj i zelje.
Omega-3 masne kiseline mogu smanjiti trigliceride (vrsta masnoće), sniziti krvni pritisak smanjiti upale (te na taj način smanjiti artritis i druga upalna oboljenja), isto kao i autoimuna oboljenja kao što je lupus. One mogu pomoći da se spreči da dođe do prekomerno zgrušavanje što zauzvrat može da umanji rizika od srčanog udara i kapi. Mogu pomoći da se predupredi nepravilan ritam srca.
Kada je davan trudnicama i dojiljama, omega-3 masna kiselina (koja je važan deo vašeg mozga) može zapravo da poveća IQ vaše bebe za šest poena ili čak i više i može da smanji pojavljivanje alergijskih obljenja kod potomaka. Takođe bi mogla da smanji depresiju i predupredi demenciju. Neke studije sugerišu da omega-3 masne kiseline mogu čak da smanje rizik od raka prostate, dojki i debelog creva.
Omega-3 masne kiseline stabilizuju ritam vašeg srca efikasno uklanjajući iz funkcionisanja pre-nadražene ćelija (ćelija koje jedva da još uopšte primaju dovoljno dotoka krvi) te na taj način umanjuju verovatnoću neregularnog srčanog ritma i iznenadne srčane smrti. Za većinu ljudi je ovo veoma dobra stvar i odgovorna je veći deo od širokog procenta smanjivanja izgleda od iznenadne srčane smrti.
Ipak, skorašnja analaiza Britanskog Medicinskog Žuranala skoro 100 studija omega-3 masnih kiselina našla je pomešane benefite. Kod većine ljudi bilo je benefita ali ne i za svakoga. Kod onih sa kongestivnim otkazivanjem srca, sa hroničnom rekurentnom (koja se vraća) anginom ili onih kod kojih je dokazano da srce ne prima dovoljan dotok krvi bilo bi verovatno smotreno da izbegavaju uzimanje omega-3 masnih kiselina, odnosno hrane koja ih sadrži, i trebali bi da se konsultuju sa doktorom.”
Recent Comments